danasnaplaneti.blog.co.yu - ako želite da saznate više o svetskim dešavanjima.

Nakon više godina istraživanja i statističkih proračuna, grupa sačinjena od 21 eminentnog naučnika zaključila je da je veza između raka i prekomerne telesne težine mnogo značajnija nego što se ranije verovalo. Njihov izveštaj pokazuje da je 6 tipova raka direktno povezano sa gojaznošću, među kojima se nalazi i jedan tip raka dojke. Vođa tima je naglasio da bi svi trebali da se trude da budu u formi i još važnije, da se ne goje tokom odraslog doba. Ovo istraživanje je zabrinjavajuće, pošto dolazi neposredno nakon potvrde da u većini zemalja gojazni i prekomern gojazni građani čine gotovo trećinu populacije, kao i da se taj broj povećava iz godine u godinu.
Građani Iraka navikli su na razne smrtonosne situacije u poslednje 4 godine, ali trenuta kriza je presedan. Stručnjaci su procenili da hidroelektrična brana kod grada Mosula preti da se sruši i poplavio treći po veličini grad u zemlji. U tom slučaju, pri maksimalnom kapacitetu, talas od 20 metara bi prelio grad od 1.7 miliona ljudi i prouzrokovao značajno uništenje. Mnoge komunalne usluge u Iraku ne funkcionišu od invazije 2003; ovo je prvi put da komunalna struktura direktno preti ljudskim životima u zemlji u kojoj očigledno sve može da bude pogubno.
Vrhovni monarh Saudijske Arabije, Kralj Abdula, došao je u zvaničnu posetu Velikoj Britaniji. On i njegova pratnja biće zvanični gosti britanske kraljevske porodice, a sastaće se i sa drugim visokim državnim zvaničnicima. Iako je tek na početku, njegova poseta je već izazvala kontrovorzu, budući da je pred polazak u intervjuu za BBC izjavio da su britanske bezbednosne agencije ignorisale upozorenje njegove zemlje o predstojećim terorističkim napadima koji su pogodili London 7.7.2005. Takođe, neki britanski političari su se pobunili zbog svečanog dočeka koji dobija apsolutni vladar zemlje koja redovno krši ili u opšte ne priznaje osnovna ljudska prava.
U toku je drugi dan uličnih borbi između boraca Ujedinjenih Islamskih Sudova i etiopske vojske u glavnom gradu Somalije. Sukobi su počeli u subotu kada je napadnut etiopski vojni konvoj i uništen jedno vozilo. Potom je vojska izašla iz utvrđenih položaja i borbe su počele u više delova grada. Do sada je poginulo najmanje 10 osoba, a i dalje nema informacija da je mirovni kontigent od 1 600 vojnika Ugande koji je raspoređen u Mogadišu reagovao.
Na pregovorima koji se u Libiji održavaju pod pokroviteljstvom AU i UN, predstavnici Vlade Sudna proglasili su jednostrani prekid vatre u regionu Darfur. Međunarodne organizacije koje organizuju sastanak za rešenje jednog od najgorih sukoba 21 veka ukazale su na početku pregovora na neophodnost da sve strane uspostave dijalog. To se, međutim, ne može dogoditi, pošto su dve najveće pobunjeničke grupe odbile da prisustvuju. Takođe, čin jednostranog prekida vatre ne mora da znači mnogo, budući da zvaničnici iz Kartuma nikada nisu priznali da kontrolišu Džandžavide, paravojnu formaciju koja se bori na njihovoj strani.
Ruski Predsednik Vladimir Putin oštro je kritikovao uvođenje sankcija Iranu, kao deo kompletne spoljne politike SAD. U svom govoru, Putin je nazvao one koji uvode sankcije Teheranu u ovom trenutku ''ludakcima koji trče držeći žilete''. Pored toga, ukazao je na mogućnost da planirani američki balistički štit i njegove instalacije u zemljama centralne Evrope izazove novu krizu slučnu kubanskoj tokom 60tih. Nema dileme da će Putinove izjave samo dodatno ohladiti zategnute odnose između SAD i Ruske Federacije.
Zvaničnici SAD objavili su da uvode nove ekonomske sankcije Iranu, a dati razlozi su nuklearni program, i kontroverznije, ''podrška terorističkim organizacijama''. Glavne mete će predstavljajti novčane transakcije Revolucionarne Garde, autonomne oružane strukture unutar iranske vojske, kao i 3 državne banke. Velika Britanija je istakla da će takođe primenjivati ove mere. Za sada, reakcije iz Tehereana bile su neočekivano umerene; jedan član Parlamenta ih je okarakterisao kao ''stratešku grešku''
Turki vojni avioni F-16 zajedno sa borbenim helikopterima tipa Kobra prešli su granicu sa Irakom i napali mete unutar Kurdistana. Akcija se odvijala do 20 kilometara unutar iračke teritorije, a artiljeriske baterije sa turske strane takođe su dejstovale. Istovremeno, glavnokomandujući američkih snaga u Iraku, Gen. Petreus, izjavio je da postoji mogućnost sukova njegovih jedinica sa turskom vojskom u slučaju da kopnene snage pređu granicu, iako je naglasio da je taj scenario malo verovatan.
Požari koji već tri dana uništavaju šume južne Kalifornije naterali su zvaničnike ove američke federalne države da evakuišu preko 500 000 domova. Vrući vetrovi onemogućavaju efikasno gašenje požara koji su počeli u suvim borovim šumama i sada nastavljaju da se šire. Guverner Kalifornije, Arnold Švarceneger uveo je vanredno stanje, a gradonačelnik San Dijega naložio ljudima da ne izlaze na autoputeve i da budu spremni na brzu evakuaciju. Nakon što požari posustanu, verovatno je da će doći do ekonomskog haosa usled traženja odštete od osiguravajućih društva, budući da su hiljade objekata, od šumskih koliba od više-milionskih vila već uništeno.
Dok turski političari govore da odgovor na kurdse pogranične napade neće biti nesmotren i forsiran, reporteri iz regiona javljaju da su se tokom današnjeg dana oklopne kolone kretale prema regionu i da je trenutno više do 100 000 vojnika grupisano u pograničnom regionu. Sa druge strane granice, iračke i kurdske vođe su prešle u diplomatsku ofanzivu dok traju poslednji napori da se zaustavi turska invazija. Podeljenost PKK i drugih kurdskih oružanih grupa i političkog vrha Irak i Kurdistan, međutim, ne uliva nade u rešenje; ukoliko ne dođe do neočekivanog preokreta, ulazak prvih turskih jedinica može biti udaljen samo nekoliko dana.
Prema zvaničnim informacijama turskih snaga, 12 vojnika i 32 kurdska gerilca poginula su tokom najmanje 3 odvojena sukoba u graničnom području sa Irakom. Iz regiona dolaze izveštaju o uništenju mosta preko kog je prelazi turski vojni konvoj, artiljeriskih baraža unutar teritorije Iraka, kao i o zarobljenim vojnicima, iako je poslednju vest turska vojska negirala. Konfuzija i krvoproliće primorali su sastanak svih čelnika Vlade, vojske i bezbednosnih agencija u Ankari na kojem će se odlučiti kako će Turska reagovati na napade. Ograničena invazija Kurdistana postaje sve verovatniji ishod, budući da je Parlament odobrio ulazak oružanih snaga u Irak, a pritisak turske javnosti raste sa svakim novim ubijenim vojnikom.
Ali Laridžani, šef iranskog nuklearnog pregovaračkog tima podneo je ostavku. Predsednik Ahmadinidžad ju je odmah potvrdio, iako dolazi neposredno pred početak novog kruga pregovora o pitanju iranskog nuklearnog programa. Analitičari veruju da je razlog za njegovu ostavku raskol sa konzervativnim Predsednikom po pitanju strategije pregovaranja, budući da je Laridžan zagovarao popustljiviji pristup. Strahuje se da bi stav Teherana o nuklearnom programu mogao da postane još tvrđi.
Samo nekoliko časova pošto je bivši Premijer Pakistana, Benezir Abuto stigla u zemlju, njena dobrodošlica je prerasla u pokolj. Najmanje dva bombaška napada pogodila su procesiju oko njenog konvoja i teško oštetila oklopni autobus u kojem se vozila. Ona nije pretrpela nikakve povrede, ali je zato oko 150 njenih pristalica ubijeno i više stotina ranjeno. U konferenciji za štampu, Abuto je zatražila državnu istragu, a drugi funkcioneri su direktno optužili Vladu za neadekvatne mere bezbednosti. Bombaški napadi su najteži akt terorizma u istoriji Pakistana, a veruje se da su za njih odgovorne islamističke organizacije.
Benezir Buto, bivši Premijer Pakistana, vratila se u domovinu nakon 8 godina egzila. Njen povratak je omogućio dogovor sa Predsednikom Mušarafom, nakon kog su odbačene optužbe koje su je teretile za korupciju i do sada onemogućavale njen povratak. Nakon što je njen avion sleteo, na aerodromu ju je dočekalo više desetina hiljada oduševljenih pristalica. Nade su da će dogovor između bivšeg Premijera i trenutnog Predsednika doneti stabilnost zemlji koju je poslednjih meseci pogodilo nekoliko velikih kriza.
Tokom konferencije za štampu u Beloj Kući, Predsednik SAD Džordž Buš izjavio je da bi Iran naoružan nuklearnim oružijem mogao da dovede do 3. Svetskog rata. Izjava dolazi pre nove inicijative Vašingtona u Savetu Bezbednosti koja traži uvođnje trećih u nizu sankcija protiv Teherana. Ocenjuje se da je za ovo zaoštrenje retorike američke administracije odgovorna jučerašnja poseta Putina Iranu, u kojoj je Predsednik Rusije odbacio podršku njegove zemlje bilo kakvoj vojnoj interveniciji.
1 2 3  Sledeći»