danasnaplaneti.blog.co.yu - ako želite da saznate više o svetskim dešavanjima.

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin posetio je Teheran i održao razgovore sa iranskim zvaničnicima. Iako su glasine o atentatu bacile senku na posetu, svi sastanci su protekli bez incidenata. Bilo je najviše reči o međudržavnoj saradnji, kao i potpisivanju ugovora o nenapadanju između zemalja koje izlaze na Kaspisko more. Analitičar su procenili da će Rusija najviše profitirati iz ove posete jačanjem svoj uloge na globalnom političkom planu; u sukobu Iran-SAD ni jedan akter nije dobio šta je priželjkivano, pošto Putin nije osudio Teheranov nuklerarni program, ali nije ni obećao veto u Savetu Bezbednosti u slučaju glasanja o novim sankcijama protiv Irana.
Džozef Kabila, Predsednik Republike Kongo, zapretio je pobunjenom Gen. Nkundi vojnom akcijom u slučaju da nastavi da se suprotstavlja centralnoj Vladi. Ovaj potez je uznemirio građane Konga, pošto zajedno sa porastoj vojnog prisustva u problematičnom regionu, može da započne novi sukob u ovoj nestabilnoj afričkoj državi. Gen. Laurent Nkunda odmetnu se zajedno sa trupama na istoku zemlje početkom godine i od tada su u toku pregovori o njihovom vraćanju u redovne jedinice.
Glavnokomandujući turskih snaga, Gen. Jašar Bujukanit, izjavio je da postoji mogućnost da američka rasprava o progonu Jermena u Turskoj 1915 nepopravljivo ošteti vojni savez dve zemlje. Istovremeno, Turska je nastavila da povećava vojno prisustvo na granici sa Irakom i sada tenkovske jedinice redovno patroliraju teritorijom. Uticaj SAD na tursku Vladu bio je najveći faktor koji je sprečavao vojsku da pređe granicu i napadne baze kurdskih gerilaca, ali je pitanje jermenskog genocida značajno oslabilo položaj Vašingtona.
Državni Sekretak SAD, Kondoliza Rajs srela se sa predstavnicima opozicije, nakon teških razgovora sa ruskim zvaničnicima. Sastanak je održan u američkoj ambasadi, gde su opozicione vođe ukazale na probleme sa poštovanjem ljudskih prava i demokratskim procesima u Rusiji. Kondoliza Rajs je dala umeren odgovor, podstičući sve pro-demokratske snage da izgrade institucije koje će štititi prava građana. Za sada, njena poseta prolazi u znaku rastućih tenzija između dve zemlje o čitavom nizu pitanja, od kojih je najnovija inicijativa Predsednika Putina koja traži izlazak iz još jednog ugovora o kontroli nuklearnog naoružanja.
Al Gor i Agencija UN za praćenje klimatskih promena podeliće ovogodišnju Nobelovu nagradu za Mir. Komitet koji ih je izabrao naveo je da je Agencija za praćenje klimatskih promena jedna od vodećih naučnih organizacija koja je ukazala na vezu između zagađenja i globalnih klimatskih promena, kao i da je bivši Podpredsednik SAD Gor najistaknutiji pojedinac u borbi protiv globalnog otopljavanja. Gor je već najavio da će novac iz Nobelovog fona, oko 500 000 eura, donirati ekološkim organizacijama.
Savet Bezbednosti UN jednoglasno je usvojio deklaraciju kojom osuđuje vojnu upravu Burme zbog nedavne upotrebe nasilja protiv nenaoružanih demonstranata. Deklaracija takođe zahteva oslobađane političkih zatvorenika i početak pregovora između vladajućih generala i pro-demokratskim struja u zemlji. Iako deklaracija nije obavezujuća, veliki napredak je postignut učešćem Kine i Rusije, koje su do sada odbijale da osude vojnu upravu.
Kongres je uzburkao odnose SAD-Turska sa otvaranjem pitanja o stradanja jermenske populace u Turskoj tokom 1915. Debata koja treba da odluči da li će se događaji sa početka 20 veka okarakterisati kao genocid je veoma osetljiva tema u Tuskoj, koja već decenijama odbacuje takvo klasifikovanje. Turski zvaničnici upozorili su da bi nepovoljni rezultat debate, tojest karakterisanje događaja kao genocid mogao da ugrozi tursko-američke vojne ugovore i korišćenje baza na turskoj teritoriji.
Dve žene su ubijene i jedna ranjena u Bagdadu kada se njihovo automobil približio konvoju koji je obezbeđivala privatna sigurnosna kompanija. Prema rečima svedoka, čuvari zaposleni u kompaniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, pucali su u znak upozorenja prema automobilu, ali su ubrzo potom otvorili direktnu vatru. Istovremeno, istraga je pokazala da je 17 osoba ubijeno tokom prošlomesečnog incidenta u kojem su učestvovali zaposleni u američkoj kompaniji Blekvoter. Iračka Vlada je zatražila kompenzaciju u vrednsti od 136 miliona dolara za žrtve poginulih, kao i da kompanija napusti zemlju u narednih 6 meseci.
Nakon što je u poslednjih 48 časova ubijeno 15 turskih vojnika i najmanje 3 ranjeno, turska Vlada je započela razmatranje potencijalnog odgovora. Svi vojnici su ubijeni u zasedama u jugoistočnim provincijama koje se graniče sa Irakom, tojest Kurdistanom. Iako ni jedna grupa nije preuzela odgovornost, turski zvaničnici sigurni su da su za napade odgovorni kurdski gerilci okupljeni oko Kurdistanske Radničke Partike, PKK. Incidenti su povećali pritisak javnosti koji zahteva vojnu intervenciju unutar Iraka, pa će turska Vlada morati da ih izbalansira sa spoljašnjim faktorima, pre svega SAD, značajnog turskog saveznika koji se oštro protivi bilo kakvoj akciji van državnih granica.
Kina

Nakon što je prekinuo normalno snabdevanje strujom i ubio 5 osoba na tajvanskom ostrvu, tajfun Krosa prešao je na kinesku teritoriju. Kineske vlasti su evakuisale milion građana iz dve priobalne provincije, više desetina hiljada plovila vraćeno je u luke, a svo osoblje protiv-poplavnih službi Šangaja pozvano je na dužnost. Tajfun trenutno ostvaruje brzinu vetra od oko 180 km/h i nije poznato koliko duboko može da prodre unutar Kine pre nego što oslabi.
Gen. Pervez Mušaraf dobio je novi petogodišnji predsednički mandat od pakistanskog Parlamenta. Za njega je glasala ogromna većina oba doma nakon što su regionalne skupštine prihvatile njegovu kandidaturu. Međutim, predstavnici Vrhovnog Suda pakistana izajvili su da Mušaraf ne može biti proglašen za Predsednika, pošto i dalje nije jasno da li je njegova kandidatura bila neustavna. Problem predstavlja činjenica da je Mušaraf i dalje glavnokomandujući oružanih snaga, što je opozicija okarakterisala kao kršenje ustava i pozvala na bojkot rezultata.
Kralj Abdula naredio je sprovođenje značajnih promena u sudskom sistemu Saudijske Arabije. Objavljeno je da će promene podrazumevati formiranje Vrhovnog suda kao i Trgovinskog, Građanskog i Radnog tribunala koji će biti otvoreni za žalbene postupke. Po trenutnom sudskom sistemu Kraljevstva, sudije određene od strane kraljevske porodice sprovode striktni šerijatski zakon i mogu da deluju potpuno samostalno u većini slučajeva. U poslednje vreme, nekoliko kontroverznih slučajeva stavilo je sudski sistem pod veliki pritisak javnosti i uticalo na ubrzanje najavljenih reformi.
Predsednici Južne i Severne Koreje sastali su se i održali direktne pregovore tek po drugi put od potpisivanje prekida vatre između njihovih zemalja 1953. Obe strane ocenile su pregovore o potpisivanju trajnog primirja kao veoma produktivne i izrazile optimizam povodom novih ugovorenih međudržavnih saradnji. Ovaj susret pažljivo su pratile dve super-sile, SAD i Kina, budući da su pregovori indirektno povezani sa procesom obustavljanje nuklearnog programa Severne Koreje.
Vojna uprava Burmi naredila je nova hapšenja osumnjičenih disidenata i učesnika prošlonedeljnih demonstracija. Svedoci navode da je najmanje osam kamiona sa privedenim građanima primećeno u gradu Jangon, samo nekoliko časova nakon što je predstavnik Generalnog Sekretara UN napustio zemlju. Istovremeno, svetske medijske kuće emitovale su snimke sa ulica Burme koji pokazuju više incidenata u kojima je vojnici udaraju nenaoružane civile, kao i one u kojima neuniformisane osobe hapse i pretresaju građane. Ti snimci naizgled potvrđuju pređašnju vest da su se članovi vojske i policije u civilu nalazili među demonstrantima.
Nakon gotovo mesec dana odbijanja da komentarišu, zvaničnici izraelskih odbrambenih snaga potvrdili su da su njihove letelice zaista napale metu unutar teritorije Sirije. Ovo priznanje dolazi samo dan nakon što je Baras Ašad, Predsednik Sirije, u ekskluzivnom intervjuu za BBC takođe potvrdio da je došlo do napada. Iako je incident odmah zabeležen, obe zemlje su do sada bile tihe, a meta napada i dalje nije poznata. Prema rečima sirijskog Predsednika, bombardovana je napuštena vojna baza, dok međunarodni mediju spekulišu o svim mogućnostima - od pošiljke oružija za Hizbolah do tajnog nuklearnog programa. Bez obzira koja je meta bila u pitanju, priznavanje da se napad odigrao bez sumlje će podići tenzije u regionu.